Ovo je treća lekcija osnovnog tečaja charliedesk Classroom. Prethodne lekcije objasnile su što je novčanik i što znači "posjedovati" kriptovalutu. Sada gledamo tri najčešća mjesta na kojima ljudi nabavljaju kripto i razlažemo ih prema tri jednostavna pitanja: Tko drži novčiće? Kako nastaje cijena? Koliko to košta?
Sve ćemo pokazati na jednom konkretnom primjeru. Recimo da Petra želi nabaviti ETH (Ethereum) za 1.000 eura. Proći ćemo što se dogodi na svakom od tri mjesta.
Što je zapravo burza, broker i DEX?
Definirajmo tri pojma odmah na početku, jer se često miješaju.
- Burza (exchange, konkretno CEX, dakle centralized exchange): tvrtka koja upravlja tržištem. Sama ne trguje protiv tebe, samo spaja ljude koji žele kupiti s ljudima koji žele prodati. Primjeri poput Coinbasea, Krakena ili Binancea funkcioniraju ovako.
- Broker: tvrtka koja ti kripto izravno proda ili od tebe kupi. Ti ne trguješ s drugim korisnikom, trguješ s brokerom. Ovako funkcioniraju mnoge "jednostavne" tipke za kupnju u aplikacijama i niz fintech aplikacija.
- DEX (decentralized exchange, decentralizirana burza): skup pametnih ugovora (programa) koji rade na blockchainu. Iza njih nema tvrtke koja bi držala tvoje novčiće. Trguješ izravno iz svojeg novčanika. Primjeri su Uniswap ili Curve.
Detaljniju usporedbu pojmova CEX i DEX imamo u pojmovniku pod natuknicom "cex-dex".
Tko drži tvoje novčiće?
Ovo je najvažnije pitanje cijele lekcije, jer određuje što se dogodi kada nešto pođe po zlu.
Na burzi (CEX) vrijedi jednostavno pravilo: dok su novčići na burzi, drži ih burza, ne ti. Kod nje imaš stanje, što je zapis u njezinoj bazi podataka. Privatne ključeve (tajnu lozinku koja stvarno upravlja coinovima na blockchainu) drži burza. Odatle poznata izreka "not your keys, not your coins" (nisu tvoji ključevi, nisu tvoji novčići). Kada želiš imati novčiće potpuno pod kontrolom, moraš ih s burze povući u vlastiti novčanik.
Kod brokera je to slično, ponekad i gore iz perspektive kontrole. Niz brokera omogućuje ti samo kupnju i prodaju, ali ne i povlačenje coina u vlastiti novčanik. U tom slučaju nikada ne držiš stvarnu kriptovalutu, samo potraživanje prema brokeru. Omogućuje li konkretni broker povlačenje razlikuje se od slučaja do slučaja, i to je stvar koju je potrebno provjeriti kod danog pružatelja usluge.
Na DEX-u novčiće cijelo vrijeme držiš ti. Trgovina se odvija izravno između tvojeg novčanika i pametnog ugovora. Ni u jednom trenutku ne predaješ ključeve trećoj strani. To je glavna razlika DEX-a: kontrola nad novčićima ne napušta tvoj novčanik. Cijena za to je da za sigurnost svojih ključeva jamčiš sam, a kada pogriješiš, nemaš koga nazvati.
Kako nastaje cijena?
Ovdje se tri modela najviše razlikuju.
Na burzi cijenu stvara knjiga naloga (order book), dakle popis svih naloga za kupnju i prodaju. Petra vidi da je najbolja ponuda za prodaju ETH-a recimo 3.000 eura. Kada zada tržišni nalog, sustav je spari s prodavateljima. Cijena je rezultat onoga oko čega se u danom trenutku slože ponuda i potražnja. Razlika između najviše ponude za kupnju i najniže za prodaju zove se spread.
Kod brokera cijenu određuje broker. Uzme neku referentnu tržišnu cijenu i doda svoju maržu (doplatak). Petra često ne vidi order book, vidi samo jedan broj: "kupi ETH za X". Taj broj obično je malo lošiji nego što je cijena na burzi, i u toj razlici skriven je dio brokerove zarade.
Na DEX-u tipa Uniswap cijenu često ne računa knjiga naloga, nego formula. Najraširaniji model je AMM (automated market maker, automatizirani tvorac tržišta). Pojednostavljeno: u "bazenu" (liquidity pool) leže dva sredstva, recimo ETH i stablecoin, a cijena se izvodi iz njihova omjera. Kada Petra kupi ETH iz bazena, oduzme ETH i doda stablecoin, čime cijenu ETH-a u tom bazenu blago pomakne prema gore. Što je trgovina veća u odnosu na veličinu bazena, to je taj pomak veći, a naziva se slippage (klizanje cijene).
Koliko to košta? Prikaz na 1.000 eura
Sada ono najkonkretnije. Troškovi se sastoje od više slojeva i rijetko ih vidiš kao jedan podatak. Sljedeći brojevi su ilustrativni primjer, ne aktualni tržišni podaci, samo trebaju pokazati gdje troškovi nastaju.
| Gdje | Vidljiva naknada | Skriveni trošak | Naknada mreže |
|---|---|---|---|
| Burza (CEX) | naknada za trgovanje, npr. 0,1 do 0,5 % | spread u knjizi naloga | tek pri povlačenju u vlastiti novčanik |
| Broker | često "0 %" ili mala naknada | marža ugrađena u cijenu (spread) | ponekad se uopće ne može povući |
| DEX | naknada poola, npr. 0,3 % | slippage kod većih trgovina | uvijek plaćaš gas (mrežnu naknadu) |
Prođimo Petrinih 1.000 eura:
- Na burzi s naknadom 0,2 % plati otprilike 2 eura naknade plus mali spread. Ako novčiće ostavi na burzi, mrežnu naknadu zasad ne rješava. Kada ih povuče u vlastiti novčanik, doda se naknada mreže.
- Kod brokera koji reklamira "nultu naknadu", stvarni trošak može biti klidno viši nego na burzi, jer je skriven u cijeni. Je li to 0,5 % ili 2 %, prepoznaješ jedino tako da usporediš ponuđenu cijenu s cijenom na burzi u istom trenutku.
- Na DEX-u plati naknadu poola (kod uobičajenog poola 0,3 %, dakle oko 3 eura), uz to gas (mrežnu naknadu), koji ne ovisi o veličini trgovine, nego o zauzetosti mreže, i kod većih naloga još slippage. Gas može biti par centi pa i nekoliko eura ovisno o mreži i trenutku.
Bitno je ovo: "nula posto" gotovo nikada ne znači besplatno. Trošak se samo premješta iz očite naknade u spread, maržu ili slippage.
Koji je model "najbolji"?
Nijedan. Svaki rješava drugi kompromis, i zato sva tri postoje jedan uz drugoga.
- Burza daje likvidnost i poštenu tržišnu cijenu iz order booka, ali drži tvoje ključeve.
- Broker je najjednostavniji za korištenje, ali za udobnost plaćaš lošijom cijenom i ponekad nemogućnošću da novčiće uopće povučeš.
- DEX ti ostavlja ključeve i pristup tokenima kojih drugdje nema, ali plaćaš gas, riskiraš slippage i za sigurnost jamčiš sam.
charliedesk načelno ne govori što odabrati. Govorimo kako to funkcionira, da odluku znaš donijeti sam i znaš što pitati.
Što bi sada trebao znati
Nakon ove lekcije trebao bi za bilo koje mjesto na kojem se može nabaviti kripto odgovoriti na tri pitanja:
- Tko drži novčiće? (Ja u svojem novčaniku, ili tvrtka umjesto mene?)
- Kako tamo nastaje cijena? (Order book, brokerova marža, ili AMM formula?)
- Gdje je skriven trošak? (Naknada, spread, marža, gas, slippage?)
Kada na ova tri pitanja znaš odgovoriti, razumiješ 90 % razlike između burze, brokera i DEX-a.
Što ostaje neizvjesno
- Konkretne naknade razlikuju se od pružatelja do pružatelja i mijenjaju se s vremenom. Brojevi u tablici su ilustracija, ne aktualni cjenik. Stvarnu cijenu uvijek provjeri kod danog mjesta u trenutku trgovine.
- Hoće li konkretni broker omogućiti povlačenje u vlastiti novčanik, stvar je njegovih uvjeta, koja se ne može poopćiti.
- Pravni i porezni status pojedinih modela u EU-u razlikuje se i razvija. Ova lekcija objašnjava mehaniku, ne regulaciju ni poreze.