Što se zapravo dogodilo?
Burza Bitget je 24. rujna 2026. postala meta napada u kojem su prema dostupnim izvorima nestala sredstva u vrijednosti od približno 387,5 milijuna dolara. Otada se pozornost okreće ne samo na napadače, nego i na protokole te decentralizirane usluge kroz koje se ukradeni novac kreće.
To otvara neugodno pitanje: ako decentralizirani protokol poput THORChaina (cross-chain likvidnosna mreža koja omogućuje razmjene između različitih blockchaina bez središnjeg posrednika) ne blokira adrese povezane s hakiranjem, mogu li za to njegovi programeri snositi kaznenu odgovornost?
Može li THORChain uopće zablokirati adrese?
Prema materijalu Cointelegrapha, THORChain adrese povezane s hakiranjem Bitgeta neće zablokirati ili ih ne može zablokirati. To je ključna razlika u odnosu na centralizirane burze koje mogu zamrznuti račun odlukom odjela za usklađenost.
Cointelegraph citira kripto pravnika Yuriyja Brisova, prema kojem je pitanje mogućeg progona programera za pranje novca "komplicirano". Drugim riječima: ne postoji jednostavan odgovor tipa da/ne. Pravna odgovornost tvoraca decentraliziranog softvera za to kako ga koriste treće strane ostaje u mnogim jurisdikcijama neriješeno područje.
Važno je odvojiti činjenice od spekulacija. To da je pitanje odgovornosti postavljeno činjenica je. To da bi do progona doista došlo zasad je nepoznato.
Kamo nestaje ukradeni novac?
Trag novca upućuje na dvije različite strategije napadača.
Zcash i privatni pool Ironwood
Prema CoinDesku, napadači su prebacili približno 4 milijuna dolara u Zcashu (ZEC) u privatni pool pod nazivom Ironwood. Tri transfera su tamo, prema CoinDesku, poslala otprilike 15 % ukradenog ZEC-a. Ironwood je okruženje u kojem plaćanja skrivaju pošiljatelja, primatelja i iznose, što znatno otežava praćenje sredstava.
NEAR Intents i sustav SHIELD
Nasuprot tome, NEAR Intents navodi da je njegov rizični sustav SHIELD uhvatio pokušaje prijenosa povezanih s hakiranjem u iznosu preko 50 milijuna dolara i većinu njih zablokirao. Prema glavnom menadžeru Alexu Shevchenku (kojeg citira The Defiant) bilo je:
| Iznos | Status |
|---|---|
| preko 50 mil. USD | otkriveni pokušaji prijenosa |
| ~503.000 USD | zamrznuto tijekom izvršenja |
| ~166.000 USD | ipak prošlo |
Razlika između pristupa THORChaina i NEAR Intents zorna je ilustracija toga koliko različito pojedini protokoli mogu reagirati na isti incident.
Zašto je to važno?
Ovaj slučaj unaprijed gura pitanje koje će se ponavljati kod svakog velikog hakiranja: gdje završava neutralnost protokola, a gdje počinje odgovornost njegovih tvoraca?
Centralizirane burze i usluge imaju i alate i pravnu obvezu zamrzavati sumnjiva sredstva. Decentralizirani protokoli takve alate ili nemaju, ili ih iz principa odbijaju koristiti. Regulatori i sudovi zasad nemaju jedinstveno tumačenje kako tome pristupiti.
Kakav je širi tržišni kontekst?
Za kontekst: prema Decryptu, bitcoin ETF-ovi su u posljednjih 30 dana zabilježili priljeve blizu 2,95 milijardi dolara, pri čemu je riječ o osmom danu priljeva zaredom nakon rasprodaje povezane s takozvanim Clarity Actom. Ova vijest izravno se ne tiče hakiranja Bitgeta, ali pokazuje da je institucionalni apetit za bitcoinom u tom razdoblju ostao snažan, neovisno o vijestima o krađi.
Što pratiti kod slučajeva ovog tipa
- Pravni razvoj: hoće li se pojaviti konkretne optužbe ili pozivi na sud usmjereni prema programerima protokola, a ne samo prema napadačima.
- Praćenje sredstava: koliko će se od ukradenih 387,5 milijuna dolara uspjeti pronaći nakon što je dio nestao u privatnim poolovima poput Ironwooda.
- Reakcija protokola: hoće li više decentraliziranih usluga uvesti sustave slične SHIELD-u, ili će ostati strogo neutralne.
Charliedesk ovaj slučaj ne ocjenjuje kao preporuku za kupnju ili prodaju bilo čega. Opisujemo što se dogodilo i što je zasad neizvjesno.