Što je točno Bank of Russia predložila?
Bank of Russia (ruska središnja banka) predstavila je 18. rujna prijedlog kojim se uvodi kapitalni strop na kripto izloženost banaka. Prema portalu CryptoSlate, strop iznosi 1%, pri čemu se takozvana pokrivena izloženost prema kripto imovini i inozemnim digitalnim instrumentima uspoređuje s vlastitim kapitalom institucije, a ne s njezinom ukupnom imovinom.
Odmah na početku jedna transparentna napomena o vjerodostojnosti: cijelu regulatornu jezgru ove priče (strop od 1%, pokazatelje N31/N32, izuzimanje dijela skrbništva) za sada imamo samo iz jednog sažetka portala CryptoSlate. Nemamo izravan pristup punom tekstu prijedloga Bank of Russia. Stoga detalje shvatite kao izvještaj o nacrtu, a ne kao provjeren konačni propis.
Prijedlog uvodi dva nova pokazatelja:
| Pokazatelj | Na koga se odnosi | Razina izračuna |
|---|---|---|
| N31 | Pojedinačna kreditna institucija | Individualna |
| N32 | Bankovna grupa | Konsolidirana |
Oba pokazatelja koriste isti predloženi strop. To znači da i sama banka i šira grupa kojoj pripada podliježu istom postotnom ograničenju. Prema CryptoSlateu, riječ je o dvorazinskoj strukturi koja treba spriječiti da se rizik premješta između pojedinačnih subjekata i matične grupe.
Zašto bi strog strop paradoksalno mogao štititi klijente?
Ovdje je srž priče. Strop se očito ne odnosi na svu kripto imovinu koju banka drži. Prema CryptoSlateu, neke pozicije u klijentskom skrbništvu ostaju izvan novog izračuna.
Razlika je ključna. Kada banka drži kripto kao vlastito ulaganje, to je rizik njezina vlastitog kapitala, a upravo je to ono što strop od 1% treba obuzdati. No kada banka samo čuva kripto za klijenta (skrbništvo), imovina pripada klijentu, a ne banci. Izuzimanje takvog skrbništva iz izračuna značilo bi da klijentske pozicije ne smanjuju prostor banke ispod stropa i istovremeno nisu izložene istom regulatornom pritisku kao vlastita trgovinska knjiga banke.
Drugim riječima: strop je strog prema onome što banka riskira iz svojega, ali vjerojatno ostavlja prostora usluzi u kojoj banka samo čuva tuđu imovinu. To je interpretacija na koju je upozorio CryptoSlate. Naglašavamo riječ interpretacija: riječ je o čitanju nacrta, a ne o potvrđenom učinku gotovog pravila.
Što za sada nije jasno
Prijedlog je i dalje u obliku nacrta. To je važno. CryptoSlate navodi da pravila nisu konačna, pa se precizne definicije (primjerice koje konkretne skrbničke pozicije ulaze unutra, a koje van) još mogu promijeniti. Precizna metodologija "pokrivene izloženosti" i njezine iznimke u dostupnom sažetku nisu potpuno razrađene, pa ih ne preuzimamo kao gotove činjenice.
Ne znamo ni datum stupanja na snagu ni konačni tekst. Ne znamo točno koje skrbničke pozicije ulaze u izračun, a koje iz njega ispadaju. Za sada je sigurno samo to da prema izvoru dio skrbništva ostaje izvan. Sve ostalo je otvoreno.
Kako se to uklapa u šira zbivanja u bankarstvu?
Ruski pristup je restriktivan, ali nije izoliran. Banke diljem svijeta upravo sada rješavaju kako regulatorno obuhvatiti kripto skrbništvo.
- Bastion je, prema Cointelegraphu, dobila uvjetno odobrenje od američkog ureda OCC za licenciju nacionalne trust banke. Subjekt Bastion Platforms National Trust Company želi iz jedne savezno regulirane cjeline nuditi skrbništvo stablecoina, novčanike, platnu infrastrukturu i white-label izdavanje.
- Deutsche Bank, prema Kryptomagazínu, planira pokrenuti skrbništvo digitalne imovine za institucionalne i korporativne klijente u Europi do kraja 2026. godine, isprva za bitcoin, ether i odabrane stablecoine.
- JPMorgan, prema CrypS.pl, upozorava na razliku u pozicioniranju investitora na tržištu ETF-ova: bitcoin ETF-ovi su, prema banci, za sada nadoknadili tek otprilike polovicu ranijih odljeva kapitala, dok su zlatni fondovi već sustigli gubitke s početka godine.
Zajednički nazivnik: skrbništvo (custody) postaje regulirana bankovna usluga. Ruski prijedlog tome pristupa s druge strane nego licencija tipa Bastion, ali rješava isto pitanje, a to je kako odvojiti rizik banke od imovine klijenta.
Na što kod ovakvih pravila treba paziti
Kod kapitalnih stropova ovog tipa ključno je pratiti tri stvari: (1) uspoređuje li se s kapitalom ili s ukupnom imovinom (ovdje prema izvoru s kapitalom), (2) kako je definirana "pokrivena izloženost" i što iz nje ispada te (3) vrijedi li strop na razini pojedinačne banke i cijele grupe (ovdje prema izvoru oboje, kroz N31 i N32). Kada Bank of Russia objavi konačni tekst, ove će se točke moći provjeriti u odnosu na nacrt i u odnosu na to kako ih danas prenosi jedini dostupan izvor.
Charliedesk ne daje investicijske preporuke. Ovo je opis onoga što je predloženo i onoga što za sada nije jasno.